Pre nekoliko godina Nišlija Ilija Fonlamov privukao je pažnju javnosti slikarskim talentom, a zatim se zbog nastavka karijere odselio u Šangaj. Ipak mladi Nišlija je nastavio da razvija svoje slikarsko umeće. A, da umešnost u ono što nazivamo hobijem ipak može odneti prevagu u odnosu na profesionalni poziv, pokazuje Ilijin primer. Za opus koji je Fonlamov stvorio u Šangaju zainteresovao se najveći svetski magazin posvećen umetnosti i kulturi, britanska „Aesthetica“ .
Ovo je vodeći magazin u domenu svetske savremene umetnosti uključujući fotografiju, film, performans, ali i moderno slikarstvo. Ilijin opus je tu našao mesto pored „trendsetera” savremene umetničke misli poput Dejvida Hoknija, Takašija Murakamija i Marine Abramović.
„Izuzetno sam srećan i ponosan zbog činjenice da je grupa kritičara koja uređuje časopis i koja u isto vreme direktno utiče na pravac kretanja savremene umetnosti prepoznala moj rad, a zatim mu i dala priliku da bude predstavljen. To je neminovno važna činjenica za mene. Ovo je definitivno kruna mog dosadašnjeg rada“, ističe mladi Nišlija.
Ipak Ilija dodaje da je ovo tek smernica za njegov dolazeći rad. Želim da na ovo gledam kao deo šireg konteksta. Umetnošću se bavim dugo, ozbiljnije nekoliko godina unazad. Jasno sam sebi zadao ciljeve, a biti predstavljen u ovako renomiranom časopisu mi samo dodatno osvetljava put i objašnjava kako da usmerim svoj dolazeći opus.
Magazin ističe da je Ilija hiperrealista, ali da jako uspešno manipuliše svojim stilom, po potrebi stvarajući manje ili više realan prikaz. Kritičari su posebno zainteresovani za fundament Ilijinog rada, a to je kako on navodi „želja da stvari prikaže u njihovoj izvornoj lepoti”.
„Njihov odabir da moj rad bude predstavljen je, usudio bih se da kažem, možda mala pobeda nad apstraktnom umetnošću. Iskreno ću vam reći da taj vid umetnosti ne razumem, možda jer nemam dubljeg umetničkog obrazovanja. Slikam ono što vidim, a da bih slikao svet i ljude oko sebe, najpre mora da isto doživim. Zaista smatram da je Bog dao pečat „lepog“ na svemu oko nas. Ja lično ne nalazim potrebu da izmišljam, već da razumem ono što je oko mene i to prenesem na platno“, objašnjava niški slikar.
Vodeći svetski časopis u polju umetnosti pravi poseban osvrt na Ilijinu kolekciju slika „Molitva” koja će predstavljati Srbiju na EKSPO-u Međunarodne industrije ove godine u Šangaju. Kritika navodi da stil na prvi pogled nije tipičan realizam, kao ni činjenica da evropski slikar bira, a zatim i vešto predstavlja „azijatski lik” nesvojstven Evropi.
„Kolekcija slika „Molitva“ je moj izlet izvan klasičnog hiperrealizma. Verujem da je to ono što je najviše privuklo pažnju uredništvu časopisa. Slike su načinjene sa namenom da Srbiju predstave na EKSPO-u Međunarodne industrije. Samim tim mi je trebalo nešto inovativno, moderno, ali meni dovoljno znano, da bih mogao da se umetnički izrazim. Stil je moderan u smislu da na prvi pogled ne odaje utisak klasičnog realizma, identičnom fotografiji, ali kako se vreme posmatranja produžava, slika postaje sve realnija“, objašnjava Fonlamov.
Da slikarski opus niškog slikara uveliko privlači pažnju svetske umetničke javnosti govori i činjenica da je u tekstu objavljenom o Ilijinom radu u bristanskom časopisu „Artist Talk” Fonlamov umetnički koncept upoređen sa opusom Dragana Maleševića Tapija. Časopis takođe navodi da je uprkos tome što Ilijinim delima dominiraju Azijatski modeli, mladi Nišlija prepoznat kao jedan od vodećih slikara nove generacije u regionu.