Potreban nam je registar osoba sa autizmom

Osnovni problem je u tome što mi i ne znamo koliko imamo osoba obolelih od autizma u Srbiji jer ne postoji registar i to je prva stvar koju je potrebno uraditi kako bi nam bilo lakše da se borimo i ostvarujemo svoje ciljeve, kaže Biljana Krstić ispred udruženja GUPOAN

Gradsko udruženje za pomoć osobama sa autizmom Niš i organizacija Dan obeležavaju danas, 2. aprila,  Svetski Dan osoba sa autizmom ali pripremili i niz drugih aktivnosti kojima će ispuniti naredne dane u okviru programa „Plave nedelje“. Na taj način žele da pokažu kreativnost svoje dece ali i da skrenu pažnju društva na probleme sa kojima se ove osobe sreću, a jedan od najvećih je nedostatak registra, odnosno tačnog podatka koliko je u Srbiji osoba sa autizmom, kao i njihova inkluzija. Prema podacima kojima raspolažemo u svetu se od 100 beba jedna rodi sa autizmom tako da sada ima oko 5 miliona u svetu ljudi sa autizmom.

„Organizovali smo celu Plavu nedelju za naše mališane i ostale osobe obolele od autizma i na taj način želimo da skrenemo pažnju na njih. Ove godine se obeležava i 15 godina kako su UN usvojile Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i 14 godina kako je Srbija Konvenciju ratifikovala ali se, na žalost, nije nešto nije za sve ove godine promenio položaj osoba sa autizmom. I dalje ima puno problema. Osnovni problem je u tome što mi i ne znamo koliko imamo osoba obolelih od autizma u Srbiji jer ne postoji registar i to je prva stvar koju je potrebno uraditi kako bi nam bilo lakše da se borimo i ostvarujemo svoje ciljeve“, kaže Bilajna Krstić ispred Gradskog udruženja za pomoć osobama sa autizmom.

Prema njenim rečima najveći problem ovih osoba je njihovo neprihvatanje i predrasude koje još uvek postoje u našem društvu.

„Zadnjih godina svest se jeste  probudila i počelo je prihvatanje dece u školama i na fakultete ali to nije dovoljno, a za nas je najbitnija upravo ta inkluzija, odnosno uključivanje osoba sa autizmom u redovne životne aktivnosti jer su i one osobe kao sveka druga. Imaju pregršt talenata, jako su inteligenti tako da mogu da daju  veliki doprinos društvu“, ističe Biljana Krstić.

Biljana Krstić GUPOAN

Kao dokaz da mogu da se uključe u redovne životne aktivnosti ona navodi i primer prve inkluzivne predstave „Zona Zamfirova“ koja je  urađena na ovim prostorima.

„Predstavu su pripremala naša deca sa visokofunkcionalnim autizmom i deca iz Osnovne škole „Bubanjski heroji“ tipičnog razvoja. To je bila  jedna divna interakcija. Predstavu su pripremali četiri meseca i tako su se divno svi družili, lepo su se  uklopili i sve je bilo tako divno da neko ko je sve posmatrao sa stane nije mogao da razlikuje decu sa autizmom od dece tipičnog razvoja. Toliko su se svi stopili i na takvim projektima je potrebno i dalje raditi što naše udruženje, svakako, planira“, ističe Biljana Krstić.

Gradsko udruženje za pomoć osoba sa autizmom već dugo postoji ali je u jednom periodu to bila zatvorena grupa jer je i svest u to vreme bila drugačije.

„U poslednjih sedam godina Udruženje aktivno radi. U udruženju imamo 60 korisnika i preko 600 čalnova. Na našu žalost ovaj broj se uvećava  jer se iz godine u godinu sve više prijevljuju i deca i odrasli sa autizmom“, zaključuje Biljana Krstić.

Exit mobile version